MSF - IFF | Zagreb

ARHIVA

 

38. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu

21. - 25. srpnja 2004.

38. međunarodna smotra folklora predstavlja 22 izvođača folklorne glazbene, plesne i pripovijedačke tradicije iz hrvatskih županija, bogatu baštinu pučkog crkvenog pjevanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine s 10 nastupa izvođača okupljenih po prvi puta zajedno na jednoj priredbi, te sudionike iz 13 stranih zemalja. Središnja tema ovogodišnje Smotre, "Kačićevim tragom", oslanja se na višegodišnje znanstveno i terensko istraživanje na tragu djela fra Andrije Kačića Miošića, koje je i danas živo u hrvatskoj narodnoj usmenoj baštini. Zanimljivi nalazi, koji iznenađuju svojom raznovrsnošću kao i postojanošću, ...

37. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu

16. - 20. srpnja 2003.

37. međunarodna smotra folklora posvećena je baštini manjinskih zajednica koje žive u Hrvatskoj. Albanci, Austrijanci, Bošnjaci, Crnogorci, Česi, Mađari, Makedonci, Nijemci, Romi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani, Ukrajinci, Židovi - svi oni obogaćuju kulturnu i etničku sliku Hrvatske. Mnogi od njih imaju kulturna i folklorna društva koja, među ostalim, mlađe članove zajednice upoznaju s glazbenom i plesnom baštinom svoga naroda. Većina njeguje i prikazuje odabrane oblike te baštine: plesove te glazbu i nošnju koja se prepoznaje kao osebujno kulturno dobro matičnoga naroda....

36. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu

17. - 21. srpnja 2002.

redišnja tema ovogodišnje Smotre posvećena je folkloru i drugoj baštini Hrvata koji žive izvan Hrvatske, u susjednim i drugim euposkim zemljama te na drugim kontinentima. Na Smotri će sudjelovati sedam predstavnika Hrvata iz Austrije, Italije, Mađarske, Rumunjske i Slovačke; tri društva iz Mađarske predstavljaju tri hrvatske etničke skupine u toj zemlji: Šokce, Bunjevce i Gradišćance. Hrvati u spomenutim zemljama pripadaju staroj europskoj dijaspori, borave u novim domovinama više stotina godina i danas većinom imaju status nacionalne manjine s određenim pravima, posebice u odnosu na jezik i školovanje.....

35. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu

18. - 22. srpnja 2001.

35. međunarodna smotra folklora je priredba posvećena dvjema temama: božićnim i žetvenim običajima. Uz prikaz velike raznolikosti božićnih i žetvenih tradicija u Hrvata bit će naglašene i određene podudarnosti, sličnosti ali i različitosti tih tradicija u drugih naroda, koje će prikazati strani sudionici Smotre. U program Smotre uključena su dva koncerta etno glazbe s više stranih i domaćih sudionika, izložba o žetvenim tradicijama Hrvata, koncert hrvatske pučke crkvene glazbe vezane uz šire razdoblje Božića i blagdana koji mu slijede...

34. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu

19. - 23. srpnja 2000.

34. međunarodna smotra folklora održava se u dvijetisućitoj godini, godini koja je po mnogočemu osobita. Zato je i ova Smotra posvećena jednoj osobitoj temi, temi poklada ili karnevala. Poklade padaju u vrijeme početka novoga vegetacijskog ciklusa, kada zima popušta pred dolaskom proljeća. Po starim shvaćanjima i kalendarima to je bilo vrijeme prijelaza iz stare u novu godinu. U tom prijelaznom razdoblju poklade su, sukladno drevnim vjerovanjima, simbolično obračunavale s nevoljama protekle godine i nastojale magijskim postupcima utjecati da nova godina u svakom pogledu bude bolja....

33. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu

22. - 25. srpnja 1999.

33. međunarodna smotra folklora održava se u posljednjoj godini tisućljeća. Njezinim programom nastojali smo prikazati stanje folklornih tradicija Hrvata u tom času. Smotra prikazuje folklornu baštinu Hrvata u Hrvatskoj te manjim dijelom u Bosni i Hercegovini. Velike su razlike u oblicima i starosti te baštine u pojedinim krajevima, a različiti su i načini njezina postojanja u suvremenosti. Danas, krajem tisućljeća, stalno raste broj društava koja otkrivaju, revaloriziraju i prikazuju folklornu baštinu svoga zavičaja. Također je u porastu zanimanje za folklornu glazbu kao poticaj za novo umjetničko stvaralaštvo...

32. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu

22. - 26. srpnja 1998.

32. međunarodna smotra folklora predstavlja folklorne tradicije sela hrvatskih županija, folklor Hrvata iz Bosne i Hercegovine i folklor osam stranih zemalja. Ovogodišnja Smotra naglašava obnovu folklornih društava u hrvatskim selima stradalima u ratu te stoga njezin moto glasi: 'Obnavljamo baštinu'. Program obnove obuhvaća deset teško stradalih mjesta u koja se poslije ratnih razaranja vraća život: Pridvorje , Vrliku, Kijevo, Polaču, Lovinac, Slunj, Glinu (s okolnim hrvatskim selima) Đeletovce, Korođ/Korogy (mađarska manjina) i Duboševicu. Njihovi su stanovnici doživjeli sudbinu prognanika, a potom povratnika.....