::: MSF - IFF, Zagreb :::
197
page,page-id-197,page-template,page-template-blog-template1-php,ajax_fade,page_not_loaded,,large,shadow3

ARHIVA

 
blogfeatured06

43. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu

15. - 19. srpnja 2009.

Kao i dosad, i na ovoj su Smotri sudjelovala izabrana kulturno-umjetnička društva i neformalne folklorne skupine iz Hrvatske, predstavljajući sve krajeve Hrvatske, odnosno raznolikost njihovih folklornih oblika. Na Smotri su gostovali i strani folklorni ansambli iz Europe i s drugih kontinenata. U okviru programa Smotre dvije su priredbe bile posvećene odabranim temama: folkloru Istre te kolu kao univerzalnom plesnom obliku koji povezuje domaće i strane sudionike. Temu Istre upotpunjuju i popratne priredbe: koncerti pučkog crkvenog pjevanja i etnoglazbe. 43. međunarodnu smotru folklora pratilo je i predstavljanje nosača zvuka ...

blogfeatured06

42. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu

16. - 20. srpnja 2008.

42. međunarodna smotra folklora okupila je izabrana folklorna društva iz 22 mjesta u Hrvatskoj te strane folklorne ansamble iz Francuske, Grčke, Indije, Kolumbije, Litve, Malavija, Maroka, Meksika, Rusije, SAD-a, Slovenije i Švedske. Dvije su priredbe bile posvećene odabranim temama: jedna govornim oblicima folklora, a druga folkloru Gorskog kotara. U prvoj, naslovljenoj "Govorimo i pjevamo hrvatski", naglasak je bio na hrvatskom jeziku i njegovim dijalektima; bogatstvo i raznolikost lokalnih govora predstavili su izvođači zdravica i drugih svadbenih govora, sudionici jurjevskih ophoda, božićni čestitari i drugi....

41. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu

18. - 22. srpnja 2007.

41. međunarodna smotra folklora održana je u Zagrebu od 18. do 22. srpnja 2007. godine. Njezine su dvije priredbe bile posvećene Hrvatima iz Bosne i Hercegovine: izložba u Etnografskom muzeju u Zagrebu, koja predstavlja umijeće lijevanja tradicijskog nakita i uporabnih predmeta te završna priredba Smotre, na kojoj su nastupili i Hrvati koji žive u Bosni i Hercegovini i oni koji danas žive u Hrvatskoj. Na Smotri su nastupila i odabrana folklorna društva iz Hrvatske te zanimljivi plesni i glazbeni ansambli iz inozemstva, iz Austrije, Gane, Grčke, Gruzije, Indije, Italije, Kameruna, Malavija, Norveške, Slovačke i Španjolske....

40. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu

19. - 23. srpnja 2006.

Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. godine. Ona nastavlja na dugu tradiciju održavanja smotri folklorne baštine, koje su se održavale u Hrvatskoj od tridesetih godina dvadesetoga stoljeća. U četrdeset godina postojanja Smotra prikazuje tradicijske kulturne vrijednosti, kako hrvatske tako i drugih naroda sa svih strana svijeta te kulturnu baštinu nacionalnih manjina koje žive u Hrvatskoj. Smotra pomaže promicanju i čuvanju bogatstva i raznolikosti folklornog nasljeđa (glazbe, poezije, plesova, običaja i nošnji) te pridonosi stvaranju i iskazivanju višestrukih identiteta, nacionalnih i lokalnih....

39. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu

20. - 24. srpnja 2005.

39. međunarodna smotra folklora u Zagrebu posvećena je folkloru sjeveroistočne Hrvatske - Slavonije, Srijema i Baranje, posebice običajima proljetnih ophoda među kojima se kao osobitost toga područja ističu ophodi kraljica. Kako se i u susjednim područjima izvan hrvatskih granica susreću isti, odnosno srodni običaji, osobito u Hrvata u Vojvodini, Mađarskoj i u sjevernoj (posavskoj) Bosni, u program Smotre uvršteni su i odgovarajući primjeri, odnosno izvođači iz tih krajeva. Zbog cjelovitije slike o izabranoj tematici pridruženi su još neki izvođači iz udaljenijih krajeva i drugih zemalja, pa kraljicama srodne običaje ...

38. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu

21. - 25. srpnja 2004.

38. međunarodna smotra folklora predstavlja 22 izvođača folklorne glazbene, plesne i pripovijedačke tradicije iz hrvatskih županija, bogatu baštinu pučkog crkvenog pjevanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine s 10 nastupa izvođača okupljenih po prvi puta zajedno na jednoj priredbi, te sudionike iz 13 stranih zemalja. Središnja tema ovogodišnje Smotre, "Kačićevim tragom", oslanja se na višegodišnje znanstveno i terensko istraživanje na tragu djela fra Andrije Kačića Miošića, koje je i danas živo u hrvatskoj narodnoj usmenoj baštini. Zanimljivi nalazi, koji iznenađuju svojom raznovrsnošću kao i postojanošću, ...