49. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

15 – 19. srpnja 2015.

49. Međunarodna smotra folklora posvećena je Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja obuhvaća južnodalmatinske otoke, poluotok Pelješac, grad Dubrovnik i njegovu okolicu (Dubrovačko primorje, Župu dubrovačku, Konavle) te područje uz rijeku Neretvu prema granici s Hercegovinom.

Njezina je kulturna baština obilježena stoljetnim doticajima sa širim mediteranskim i europskim kulturnim prostorom te povijesnim okolnostima negdašnje Dubrovačke Republike.

Na tom su se području do danas održali kulturni sadržaji različita podrijetla i starosti koji su se mijenjali tijekom vremena i poprimali osebujna lokalna obilježja.  U plesnoj baštini toga kraja sačuvano je nekoliko vrsta plesova s mačevima(korčulanske kumpanije moreška, pelješki bijeli maškaripokladarsko kolo s Lastova).

Srodni plesovi poznati su i drugdje diljem Europe, a na ovoj Smotri prikazat će ih sudionici iz Njemačke, Portugala i Francuske (Baski). U poskočici i kolu/linđu – poznatim plesovima odabranog područja – ostao je trag španjolskog utjecaja; na sličnosti će uputiti dva folklorna ansambla iz Španjolske.

Urbanu kulturu potvrđuju kontradance u Dubrovniku i seoskoj okolici te noviji plesovi građanskog podrijetla.
Karakteristično je da su u seoskim sredinama folklorizirani, odnosno prilagođeni seoskom stilu plesanja (folklorna društva s otoka Mljeta, iz Konavala, Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja). U daljoj unutrašnjosti se osjeća utjecaj dinarskog (hercegovačkog) područja, folklorni repertoar je sličan, ali stilski drukčiji.

U vokalnom izričaju se ističe žensko pjevanje, odnosno uloga žena kao čuvarica tradicijskih napjeva i poezije te osebujno pučko crkveno pjevanje koje predstavljaju crkveni pjevači iz pet župa Neretvanskog dekanata. Održana je i tradicija muškog govorništva, osobito svadbenih zdravica.

Među glazbalima se ističe lijerica, lira (gudače glazbalo s tri strune), posebice kao pratnja plesu. I to glazbalo povezuje odabrano područje s drugim kulturama. Na kulturne veze i zajednički repertoar posebice upućuje Svečana priredba Smotre, u kojoj uz domaće nastupaju i strani sudionici.

Na Smotri sudjeluje i šest društava iz drugih krajeva Hrvatske (iz Buševca, Glogovca, Nove Rače, Starih Mikanovaca, Strmca i Šestina). Uz spomenute sudionike iz Francuske (Baski), Makedonije, Njemačke, Portugala i Španjolske nastupaju i hrvatski iseljenici iz Kanade te ansambli iz Iraka (Kurdistana), Kosova i Perua. Program Smotre traje pet dana, a uključuje scenske priredbe, radionice, koncerte i izložbu.

Scenske priredbe održavaju se na dvije pozornice: na Trgu bana Jelačića i u Gornjem gradu na pozornici Gradec, gdje nakon večernjih priredbi slijede plesne radionice u kojima sudjeluju izvođači i publika. Prvoga dana Smotre na Trgu bana Jelačića nastupaju sudionici međunarodnog etnoglazbenog kampa Hrvatske glazbene mladeži iz Grožnjana.

U Etnografskom muzeju Zagreb održava se izložba i radionice o glazbalima, nakitu, proizvodnji svile i odijevanju u dubrovačkom području. Plesne i glazbene radionice za zainteresirane polaznike organizirane su i u gornjogradskoj gimnaziji, a koncert pučke crkvene glazbe u crkvi sv. Katarine.

Crkveni pjevači sudjeluju i u nedjeljnoj misi u zagrebačkoj katedrali. Sudionici Smotre nastupaju i na priredbama izvan Zagreba. Priredbe na Gradecu snima Hrvatski radio, a Svečanu priredbu Smotre Hrvatska televizija. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu održava se pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.

Umjetnička ravnateljica MSF, dr. sc. Zorica Vitez

SUDIONICI 49. MSF

Skupine iz Dubrovačko Neretvanske županije

Babino polje (otok Mljet), Kulturno-umjetničko društvo „Natko Nodilo“
Blato (otok Korčula), Viteško udruženje „Kumpanjija“
Gornja sela, Udruga „Dubrovački primorski svatovi“
Korčula (otok Korčula), Hrvatsko glazbeno društvo „Sveta Cecilija“
Lastovo (otok Lastovo), Kulturno-umjetničko društvo „Lastovo“
Lovorno, Ilija Kesovija
Metković, Kulturno-umjetničko društvo „Metković“
Pridvorje, Kulturno-umjetničko društvo „Stjepan Radić“
Putnikovići, Kulturno-umjetničko društvo „Putniković“
Smokovljani i Visočani, Kulturno-umjetničko društvo „Žutopas“
Župa Dubrovačka, Kulturno-umjetničko društvo „Marko Marojica“

Sudionici programa crkvenog pučkog pjevanja – pučki crkveni pjevači župa Neretvanskog Dekanata

Bagalovići, Pučki crkveni pjevači župe Gospe Karmenske
Komin, Pučki crkveni pjevači župe sv. Ante Padovanskog
Slivno, Ravno-Vlaka, Pučki crkveni pjevači župe sv. Stjepana Prvomučenika
Vid, Pučki crkveni pjevači župe Gospe Snježne
Vidonje-Mlinište, Pučki crkveni pjevači župe Srca Isusova i Marijina
Vid, Žudije (čuvari Kristova groba) župe Gospe Snježne

Ostali sudionici iz Hrvatske

Buševec, Ogranak Seljačke sloge Buševec
Glogovac, Kulturno-umjetničko društvo „Rudar“
Nova Rača, Kulturno umjetnička udruga „Ivan Vitez Trnski“
Stari Mikanovci, Kulturno-umjetničko društvo „Šokadija“
Duboševica,  Kulturno-umjetničko društvo “Mladi Šokci”
Kupina, Kulturno-umjetničko društvo “Kupina”
Zemunik, Kulturno umjetničko društvo “Sveta Kata”
Strmec (Sveta Nedelja), Kulturno-umjetničko društvo „Strmec“
Šestine
, Hrvatsko seljačko pjevačko društvo „Sljeme“
Zagreb, Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske “Lado”

Sudionici iz inozemstva:

Francuska,(Baskija), Bardos, Plesna skupina „Lagunekin“
Irak,(Kurdistan), Folklorni ansambl Kurdistana
Kanada, Hamilton, Folklorna skupina „Hrvatski narodni dom“
Kosovo, Priština, Ansambl pjesama i plesova „Dëshmorët e Kombit“
Makedonija, Istibanja, FolklornI ansambl „Kitka“
Njemačka, Frommern, Folklorna skupina „Schwäbischer Albverein“
Peru, Chorillos – Lima, plesači „Danza de Tijeras“
Portugal, Fonte de Aldeia, „Pauliteiros de Fuonte Aldé“
Španjolska, A Guarda, Folklorni ansambl „Do Lusco Ó Fusco“
Španjolska, Zaragoza, Aragonski folklorni ansambl „Estampa Baturra“ bl „Estampa Baturra“